Geofizički odsjek PMF-a Sveučilišta u Zagrebu

Geofizički odsjek PMF-a Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu nastavna je i istraživačka ustrojbena jedinica te središnja nacionalna institucija za obrazovanje i istraživanja u području geofizike u Republici Hrvatskoj. Odsjek je jedina institucija u zemlji koja pruža cjelovito visoko obrazovanje iz geofizike na preddiplomskoj, diplomskoj i doktorskoj razini, obuhvaćajući područja seizmologije, meteorologije, fizikalne oceanografije, geomagnetizma i aeronomije.

Znanstvena tradicija Geofizičkog odsjeka seže u sredinu 19. stoljeća, a snažno je obilježena djelovanjem Andrija Mohorovičić (1857.–1936.), jednog od najznačajnijih hrvatskih i svjetskih geofizičara. Njegovo otkriće Mohorovičićeva diskontinuiteta (Moho), granice između Zemljine kore i plašta, predstavlja temeljno znanstveno postignuće u razumijevanju unutarnje građe Zemlje i trajno je obilježilo razvoj moderne seizmologije i geofizike. Mohorovičićevo znanstveno nasljeđe i danas predstavlja temelj i inspiraciju istraživanjima koja se provode na Odsjeku.

Tijekom desetljeća Geofizički odsjek razvio se u suvremeni istraživački centar aktivno uključen u nacionalne i međunarodne znanstvene projekte, povezujući temeljna i primijenjena istraživanja. Njegove aktivnosti doprinose boljem razumijevanju geodinamičkih i okolišnih procesa na lokalnoj, regionalnoj i globalnoj razini.

U okviru Odsjeka djeluje Seizmološka služba Republike Hrvatske, odgovorna za kontinuirani, operativni nadzor potresne aktivnosti i upravljanje nacionalnom seizmološkom mrežom. Kroz sudjelovanje u EPOS Seismology TCS, seizmološki podaci iz Hrvatske integrirani su u europsku seizmološku infrastrukturu putem sustava ORFEUS (valni zapisi) i EMSC (parametri i informacije o potresima). Time Geofizički odsjek i Seizmološka služba značajno doprinose razmjeni podataka na europskoj razini, procjeni seizmičkog hazarda, inženjerskim analizama te sigurnosti i otpornosti društva.

Rudarsko-geološko-naftni fakultet (RGNF) Sveučilišta u Zagrebu

Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu vodeća je visokoškolska i istraživačka institucija u Republici Hrvatskoj u području geologije, inženjerske geologije, rudarstva, naftnog inženjerstva i geoinženjerstva. Fakultet ima ključnu ulogu u obrazovanju stručnjaka i razvoju znanstvenih istraživanja povezanih s podzemnim prostorom, geološkim procesima i prirodnim resursima.

Znanstvene i stručne aktivnosti RGNF-a obuhvaćaju istraživanje geološke građe i tektonike, procese u stijenskoj masi, geomehaniku, inženjersku geologiju, hidrogeologiju, geotermalne resurse te procjenu geohazarda poput klizišta, odrona i seizmički induciranih nestabilnosti tla. Fakultet aktivno sudjeluje u nacionalnim i međunarodnim istraživačkim projektima, povezujući temeljna znanstvena istraživanja s primijenjenim rješenjima važnima za gradnju infrastrukture, energetiku i prostorno planiranje.

U okviru EPOS Croatia, RGNF doprinosi integraciji geoloških, inženjersko-geoloških i geomehaničkih podataka u europsku istraživačku infrastrukturu EPOS ERIC. Poseban doprinos ostvaruje kroz sudjelovanje u tematskim područjima vezanim uz Geological Information and Modelling (GIM) te procjenu geohazarda, omogućujući interoperabilnost podataka i njihovu primjenu u interdisciplinarnim istraživanjima.

Sudjelovanjem u EPOS-u, Rudarsko-geološko-naftni fakultet jača vidljivost hrvatskih geoznanstvenih podataka, doprinosi razvoju otvorene znanosti i FAIR principa te omogućuje primjenu znanstvenih rezultata u smanjenju rizika, sigurnosti infrastrukture i jačanju otpornosti društva.

Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu središnja je nacionalna visokoškolska i znanstveno-istraživačka institucija u području geodezije, geoinformatike i geoprostornih tehnologija u Republici Hrvatskoj. Fakultet ima ključnu ulogu u obrazovanju stručnjaka te razvoju znanstvenih i primijenjenih istraživanja povezanih s preciznim određivanjem položaja, oblikom i promjenama Zemljine površine.

Istraživačke aktivnosti Geodetskog fakulteta obuhvaćaju satelitsku i fizikalnu geodeziju, daljinska istraživanja (remote sensing), obradu satelitskih podataka, geodinamička istraživanja, kartografiju te prostorne informacijske sustave (GIS). Poseban naglasak stavlja se na analizu površinskih deformacija i prostorno-vremenskih promjena, koje su od izravne važnosti za razumijevanje geohazarda, stabilnosti tla i sigurnosti izgrađenog okoliša.

U okviru EPOS Croatia, Geodetski fakultet doprinosi europskoj istraživačkoj infrastrukturi EPOS ERIC kroz sudjelovanje u Satellite Data Thematic Core Service (Satellite Data TCS). Fakultet doprinosi razvoju i primjeni satelitskih opažanja, osobito InSAR tehnika, za praćenje deformacija tla, potresa, klizišta i drugih geodinamičkih procesa. Time se omogućuje integracija satelitskih podataka s drugim geoznanstvenim izvorima u EPOS sustavu.

Sudjelovanjem u EPOS-u, Geodetski fakultet jača vidljivost i dostupnost satelitskih i geoprostornih podataka, doprinosi razvoju otvorene znanosti i primjeni FAIR principa te omogućuje korištenje prostornih podataka u procjeni prirodnih hazarda, prostornom planiranju, civilnoj zaštiti i jačanju otpornosti društva.

Državna geodetska uprava (DGU)

Državna geodetska uprava središnje je tijelo državne uprave Republike Hrvatske nadležno za državnu izmjeru, katastar nekretnina, topografiju i nacionalni geodetski referentni sustav. DGU ima ključnu ulogu u razvoju, održavanju i dostupnosti temeljnih geoprostornih podataka od nacionalnog značaja.

Jedna od temeljnih aktivnosti DGU-a je upravljanje i održavanje mreže permanentnih GNSS stanica, koje čine osnovu nacionalnog referentnog okvira za precizno određivanje položaja i praćenje deformacija Zemljine površine. Ovi podaci imaju široku primjenu u geodeziji, geodinamici, prostornom planiranju, gradnji infrastrukture te praćenju prirodnih hazarda.

U okviru EPOS Croatia, Državna geodetska uprava sudjeluje u GNSS Data and Products Thematic Core Service (GNSS TCS), doprinoseći visokokvalitetnim GNSS podacima i proizvodima europskoj istraživačkoj infrastrukturi EPOS ERIC. Integracijom nacionalnih GNSS podataka u EPOS sustav omogućuje se njihova interoperabilnost, dugoročna dostupnost i primjena u interdisciplinarnim istraživanjima na europskoj razini.

Sudjelovanjem u EPOS-u, DGU doprinosi jačanju vidljivosti nacionalne geodetske infrastrukture, razvoju otvorene znanosti i primjeni FAIR principa, te omogućuje korištenje GNSS podataka u praćenju deformacija tla, procjeni seizmičkog i geodinamičkog rizika, sigurnosti infrastrukture i jačanju otpornosti društva.

Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatski centar za potresno inženjerstvo

Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu vodeća je znanstvena i visokoobrazovna institucija u Republici Hrvatskoj u području građevinarstva, potresnog inženjerstva i mehanike konstrukcija. Fakultet provodi istraživanja usmjerena na ponašanje građevina i infrastrukture pod djelovanjem potresa i drugih opterećenja, razvoj metoda procjene oštećenja te unapređenje sigurnosti i otpornosti izgrađenog okoliša.

U okviru Fakulteta djeluje Hrvatski centar za potresno inženjerstvo, koji okuplja stručnjake iz područja građevinarstva, arhitekture i srodnih disciplina s ciljem procjene potresnog rizika, analize oštećenja građevina te razvoja smjernica za obnovu i ojačanje konstrukcija. Centar ima važnu ulogu u povezivanju znanstvenih istraživanja s potrebama javnog sektora, inženjerske prakse i civilne zaštite.

U okviru EPOS Croatia, Građevinski fakultet i Hrvatski centar za potresno inženjerstvo sudjeluju u EPOS Built Environment Data kontekstu, koji se bavi prikupljanjem, razvojem i dijeljenjem podataka o izgrađenom okolišu, tipologiji građevina, eksperimentalnim ispitivanjima, numeričkim modelima i procjenama ranjivosti. Ovi podaci ključni su za analizu seizmičkog rizika, izradu scenarija šteta te planiranje mjera smanjenja rizika.

Sudjelovanjem u EPOS-u omogućuje se integracija inženjerskih podataka s seizmološkim, geodetskim i geološkim izvorima, čime se stvara cjelovita podloga za donošenje odluka temeljenih na znanstvenim dokazima, unapređenje propisa, obnovu nakon potresa i jačanje otpornosti društva.

Institut Ruđer Bošković (IRB)

Institut Ruđer Bošković (IRB) vodeća je nacionalna znanstveno-istraživačka institucija u području prirodnih i tehničkih znanosti u Republici Hrvatskoj. Institut provodi interdisciplinarna istraživanja u području geofizike, oceanografije, geodinamike i modeliranja prirodnih procesa, s posebnim naglaskom na razumijevanje prirodnih hazarda i njihovih učinaka na okoliš i društvo.

U okviru EPOS Croatia, IRB sudjeluje u EPOS Tsunami TCS, tematskoj usluzi posvećenoj prikupljanju, analizi i razmjeni podataka relevantnih za nastanak, širenje i učinke tsunamija, osobito u mediteranskom području. Aktivnosti uključuju obradu geofizičkih i oceanografskih podataka, razvoj numeričkih modela te integraciju podataka u europski EPOS sustav.

Doprinos IRB-a omogućuje bolje razumijevanje tsunami-hazarda, unaprjeđenje procjena rizika i jačanje kapaciteta za rano upozoravanje i pripravnost. Integracijom podataka u EPOS, rezultati istraživanja postaju dostupni široj znanstvenoj zajednici i relevantnim institucijama, čime se podupire donošenje odluka temeljenih na znanstvenim dokazima te jača otpornost obalnih područja i društva u cjelini.

Sveučilišni računalni centar (SRCE)

Sveučilišni računalni centar (SRCE) središnja je nacionalna institucija za razvoj, održavanje i podršku informacijskoj i e-infrastrukturi znanstvene i akademske zajednice u Republici Hrvatskoj. SRCE pruža napredne računalne, podatkovne i mrežne usluge koje omogućuju provedbu suvremenih istraživanja i digitalnu transformaciju znanosti i visokog obrazovanja.

U okviru EPOS Croatia, SRCE doprinosi razvoju i održavanju digitalne i podatkovne infrastrukture, osiguravajući pouzdano okruženje za pohranu, obradu, pristup i dijeljenje velikih skupova geoznanstvenih podataka. Time se podupire interoperabilnost nacionalnih sustava s europskom EPOS e-infrastrukturom, kao i primjena FAIR principa i otvorene znanosti.

Kroz svoje aktivnosti, SRCE omogućuje učinkovito korištenje EPOS podataka i usluga od strane znanstvenika, inženjera i institucija, te ima ključnu ulogu u povezivanju istraživačkih infrastruktura, jačanju digitalnih kapaciteta i dugoročnoj održivosti EPOS Croatia.